Svakih nekoliko generacija nova tehnologija promijeni sve.
Zamislite kako električna energija stiže u ruralni američki gradić 1920-ih. Prije nego što su stigli dalekovodi, svakodnevni život oblikovala su fizička ograničenja: nošenje vode, ručno pranje odjeće, čuvanje hrane ledom i završavanje velikog dijela dana kada sunce zađe. Električna energija nije preko noći transformisala svako domaćinstvo, a mnoge njene koristi do ljudi su stizale neravnomjerno. Ali kako se pristup širio, običan život se mijenjao. Svjetlo noću produžilo je dan. Električne pumpe, uređaji i hlađenje smanjili su dio najtežeg svakodnevnog rada. Radio je u domove i prostore zajednice donosio vijesti, muziku i povezanost s mjesta udaljenih stotinama kilometara.
Prvo obećanje električne energije bilo je praktično, ali njen dublji uticaj proizašao je iz novih mogućnosti koje je otvorila kako ju je sve više ljudi moglo koristiti. S vremenom se pojavilo mnogo novih mogućnosti, a mašine i računari su znatno ubrzali napredak u medicini, inženjerstvu i mnogim drugim oblastima. Do kraja 20. stoljeća prosječan životni vijek povećao se za više od 20 godina, a medijalni dohodak prilagođen inflaciji otprilike se utrostručio. Ti dobici u nemaloj mjeri bili su pokrenuti napretkom u zdravstvu, sanitaciji i životnom standardu, od čega su mnogi omogućeni ili ubrzani širokom elektrifikacijom i povezanim tehnološkim napretkom.
To se ponovo događa s AI-jem. AI će uskoro biti sposoban za izvanredne stvari. Ali poenta nije u samoj tehnologiji. Poenta je u tome šta ljudi mogu uraditi s njom. Može pomoći nekome da se snađe u medicinskom računu, nauči novu vještinu, pokrene mali biznis, brine o starijem roditelju, razumije pravnu ili finansijsku odluku, pretvori ideju u nešto stvarno ili dođe do naučnog otkrića.
Iako je čar svjetla noću vjerovatno prilično brzo izblijedjela, ono što su ljudi odlučili raditi s njim nije. A pošto je tehnologija kroz vrijeme bila pouzdan način za ostvarivanje prosperiteta, mislimo da AI treba biti dostupan svima, da ga koriste koliko im je potrebno, gdje i kako im je potrebno.
Ta budućnost se neće dogoditi automatski. Transformativne tehnologije mogu koncentrisati moć ili je mogu proširiti. Mogu olakšati život nekolicini ili proširiti prilike za mnoge. Naš pristup ukorijenjen je u uvjerenju da AI treba raditi za ljude: pomagati im da slijede vlastite ciljeve, povećavati njihove sposobnosti i distribuirati koristi ove tehnologije što je moguće šire.
Naša prva obaveza je graditi AI u službi čovječanstva. To znači da želimo široko osnažiti ljude, a ne vidjeti moć koncentrisanu među nekoliko kompanija, vlada ili pojedinaca. Vjerujemo da je sigurnija budućnost ona u kojoj je moć široko raspodijeljena, kako bi veći dio svijeta mogao učestvovati u izgradnji ekosistema otpornosti.*
Optimistični smo u pogledu AI-ja jer vjerujemo da može proširiti ljudske sposobnosti i prosperitet. Ali smo i potpuno svjesni rizika. Moćni sistemi moraju ostati sigurni, usklađeni s ljudskom namjerom i podložni ljudskoj kontroli. Naša misija u OpenAI-ju je osigurati da AGI koristi cijelom čovječanstvu. To znači graditi sisteme koji ljudima pomažu da rade više onoga što sami odaberu, a ne sisteme koji zamjenjuju ljudsko prosuđivanje o tome šta je važno.
Potpuna automatizacija svega nije budućnost koju želimo. Bila bi neispunjavajuća i bila bi opasna. AI treba pomagati ljudima da slijede svoje ciljeve, a ne postati odvojen od njih. Kako AI sistemi postaju sposobniji, ljudska uloga postaje važnija: određivanje pravca, donošenje kompromisa, primjena prosuđivanja i unošenje vrijednosti, ukusa, pažnje i odgovornosti u rad.
Ključna dugoročna uloga ljudi bit će odlučivanje o tome šta vrijedi raditi.
Vjerujemo da će AI koji provodi AI istraživanja postati odlučujući faktor tempa napretka u narednih nekoliko godina. To je važno jer je usklađivanje samo po sebi težak istraživački problem. Da bi ostvarili brz i dubok napredak, našim istraživačima će trebati AI sistemi koji mogu pomoći u testiranju ideja, pronalaženju grešaka, istraživanju alternativa i iteriranju zajedno s nama.
Ali brži tehnički napredak čini ljudsko prosuđivanje i javnu koordinaciju važnijima, a ne manje važnima. Budućnost trebaju oblikovati ljudi, institucije i društva, a ne samo kompanije koje grade najsposobnije sisteme.
Kako se razvoj vrhunskog AI-ja nastavlja, očekujemo da će nacionalna i globalna koordinacija postati važnija. Dugo vjerujemo da bi na kraju trebala postojati međunarodna organizacija koja pomaže koordinirati vodeće napore u AI-ju radi smanjenja katastrofalnog rizika. Saradnja i zajednički sigurnosni standardi važan su dio puta naprijed, posebno zato što je teško izbjeći poticaje vezane za komercijalnu i nacionalnu konkurenciju. Jedan cilj takve organizacije trebao bi biti da svijetu omogući koordinisano djelovanje, uključujući usporavanje razvoja na granici mogućnosti kada je to potrebno, kako bi društvena otpornost, sigurnost i usklađivanje mogli držati korak.
Izgraditi automatizovanog AI istraživača—AI sistem koji može ubrzati i sve više automatizovati sam istraživački proces, a pritom ostati usmjeriv, odgovoran i povezan s ljudima. Naše interno uvjerenje je da bi do marta 2028. značajan dio naših istraživanja mogli obavljati AI sistemi u saradnji s našim istraživačima. Vjerujemo da će nam za dovoljan napredak u usklađivanju biti potrebni AI sistemi koji će iterirati zajedno s nama. To će nam pomoći da upravljamo prijelazom u svijet poslije AGI-ja, kako bismo kolektivno odlučili o putu ka budućnosti.
Ubrzati ekonomiju, ubrzavanjem naučnog napretka, produktivnosti i ekonomskog rasta, uz rad na tome da se dobici široko dijele. Svi bi trebali imati priliku za smislen udio u prosperitetu koji AI stvara.
Dati svakoj osobi na Zemlji lični AGI, osnažujući ih da iskoriste jednu od najtransformativnijih tehnologija čovječanstva na način koji sami odaberu.
Da bismo to mogli ostvariti, ulazimo u treću fazu OpenAI-ja.
Prva faza OpenAI-ja odnosila se na istraživanje usmjereno ka AGI-ju. Druga faza počela je kada je naše istraživanje postalo relevantno za stvarni svijet i kada smo postali kompanija za proizvode: uvodili smo naše sisteme, učili iz načina na koji su ih ljudi koristili i nastavljali napredovati ka AGI-ju koji je siguran i usklađen s našom misijom.
Sada ulazimo u treću fazu. Ekonomija se počinje preoblikovati oko AI-ja. Ključno pitanje sada je kako napredni AI učiniti obilnim, pristupačnim, sigurnim, korisnim i dovoljno jednostavnim da svaka osoba i organizacija mogu imati koristi od njega. Vrhunske sposobnosti samo su dio posla. Veći zadatak je pretvoriti te sposobnosti u alate koje ljudi zaista mogu koristiti da napreduju.
Iznad svega, vjerujemo da će široka raspodjela moći pomoći da se dođe do bolje budućnosti. Ljudska historija pokazuje da koncentrisana moć stvara krhkost, dok široko podijeljena moć društva čini otpornijim, prilagodljivijim i slobodnijim.
Zato je pristup važan. Zato su važni i sigurnost, privatnost, pristupačnost, otvoreni ekosistemi i javni nadzor.
Dobra AI budućnost ne može biti ona u kojoj mali broj institucija kontroliše većinu sposobnosti i većinu koristi. To bi trebala biti budućnost u kojoj mnogi ljudi, kompanije, zajednice i zemlje mogu graditi, imati koristi i držati moć. Vjerujemo da ova transformacija treba pripadati svima.
Ako ovo uradimo kako treba, AI može postati temelj veće produktivnosti, kreativnosti, naučnog napretka i ekonomskih prilika za mnoge, a mi ćemo ostvariti svoju misiju: osigurati da AGI koristi cijelom čovječanstvu.
*AI otpornost odnosi se na kolektivne organizacije, sisteme i pojedince koje bi društvo moglo uspostaviti kako bi predvidjelo poremećaje izazvane AI-jem, izdržalo ih, prilagodilo im se i brzo se oporavilo od njih. Naprimjer, automobil je transformisao društvo, ali je postao široko koristan tek zato što su društva oko njega izgradila sisteme: sigurnosne pojaseve, saobraćajne zakone, vozačke dozvole, testiranja sudara i cestovnu infrastrukturu. Cilj nije bio zaustaviti ljude da voze—nego učiniti snažnu tehnologiju dovoljno otpornom za široku upotrebu.
